Mirnodopsko pokrštavanje teritorije Srebrenice
Kada je počelo mirnodopsko pokrštavanje teritorije Srebrenice?
Pokušaji zloupotrebe hrišćanskih vjerskih simbola kao “teritorijalnih oznaka” u svrhu dokazivanja nacionalne dominacije u Srebrenici započeli su neposredno nakon genocida nad Bošnjacima Srebrenice 1995. godine. Nakon okupacije i osvajanja Srebrenice od strane vojske bosanskih Srba, veliki srpski pravoslavni krst je podignut na vrhu stare otomanske utvrde (Stari grad), na vrhu visokog brijega sa kojeg se širi pogled ka centru Srebrenice.
Crkva u blizini Memorijalnog centra napravljena na mjestu masove grobnice
Srpska pravoslavna crkva (SPC) je 1999 godine ilegalno prisvojila privatno muslimansko zemljište u svrhu izgradnje crkve u Potočarima, inače selu koje je prije rata gotovo u cjelosti (93 posto) bilo bošnjačko. Naredne godine, Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) je naredio obustavu radova na konstrukciji crkve, navodeći da SPC nema ovlasti da prisvoji zemljište za izgradnju vjerskih objekata.
Na kraju je crkva dobila sve dozvole od Opštine Srebrenica i otvorena je zvanično krajem 2014. godine
Temelji crkve u čisto bošnjačkom naselju Potočari
Zatim je uslijedio projekat izgradnje Srpske pravoslavne crkve na uzurpiranom i opljačkanom zemljištu u Potočarima kod Srebrenice, na mjestu udaljenom samo nekoliko stotina metara od Memorijalnog centra i mezarluka – vječnog počivališta hiljadama bošnjačkih žrtava pobijenih tijekom srebreničkog genocida 1995.-te godine.
Ova gradnja u samom centru bošnjačkog naselja u Potočarima je zaustavljena, ali ova zidina redovno služi kao povod za održavanje parastosa kojom prilikom se poslije vjerskog obilježavanja provokativnim sadržajima i pjesmama uznemirava lokalno bošnjačko stanovništvo.
Ni to nije bilo dovoljno pa se zadnjih godina krenulo i u prekrajanje spomenika iz Drugog svjetskog rata.
Na spomeniku žrtvama fašizma i borcima NOB-a u Srebrenici umjesto petokrake osvanuo je krst 2019. godine
Nedaleko od stare zgrade policijske stanice nalaze se partizanski spomenik i spomen-kosturnica. Nakon Drugog svjetskog rata, posmrtni ostaci poginulih partizana, ali i civila, skupljeni su u zajedničku kosturnicu koja se dugo nalazila u središtu Srebrenice. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća kosturnica je izmještena i žrtvama fašizma izgrađeni su spomenik i nova kosturnica.
Prije nekoliko godina spomen-kosturnica i spomenik su “vaskrsli”. Ploča s petokrakom zamijenjena je spomen-pločom s krstom, služen je parastos srpskim žrtvama iz Drugog svjetskog rata, a prije dvije godine cijeli je ovaj proces zaokružen. Na spomenik je postavljen i pravoslavni krst. Među stradalima u Drugom svjetskom ratu, a čiji su posmrtni ostaci bili položeni u ovu spomen‑kosturnicu, nisu bili samo Srbi. Bilo je tu i Bošnjaka, Hrvata, Roma i ostalih. Ipak, danas na ovom spomeniku umjesto petokrake stoji krst.
Inicijativa je krenula od SPC, a niko nikada nije dao zvanično odobrenje za ove promjene, odnosno postavljanje krsta.
Mirnodopsko pokrštavanje teritorije Srebrenice na ovaj način, mjenjanje naziva ulica, promjene naziva škola, i druge aktivnosti samo su završni čin pokušaja prisvajanja teritorije koja je prije genocida bila 90% naseljena bošnjačkim stanovništvom.
Autor: B.I.
